Maslina ili uljika (lat. Olea europea L.) vazdazeleno je suptropsko stablo. Divlja maslina koja u velikom broju raste uz našu obalu i po otocima nosi lat. naziv Olea europaea var. sylvestris. Maslina latinski naziv ŏlīva vjerojatno vuče od etruščanskog eleiva i zatim protogrčkog elaíwa. Svima je poznata kao dugoživuće stablo koje daje jestivo, ljekovito ulje zbog čega se masovno uzgaja na Mediteranu. Gotovo polovinu svjetskog ulja proizvodi Španjolska.
Starogrčki je simbol bogatstva, zdravlja, ljepote i mudrosti. Homer je maslinovo ulje nazvao tekućim zlatom. Prema Hipokratu, ulje je u Staroj Grčkoj korišteno za više od 60 farmaceutskih pripravaka. Njime su liječili kožna oboljenja, bolove u želucu i infekcije ušiju. Znanje kultivacije maslina prenijeli su Feničani i Stari Grci od Male Azije preko Iberijskog poluotoka do Sjeverne Afrike.
Rasprostiranje i stanište: prirodno pridolazi na jugoistoku Sredozemlja. Kultivirana forma uzgaja se u svim mediteranskim zemljama, kao i na Bliskom istoku i sjeveru Indije. Na američki kontinent prenesena je 1560. godine te se uzgaja u Peruu i Meksiku.
Opis: raste kao grm visine od 1 do 3 m ili manje stablo visine od 4 do 5 ili rjeđe i 10 m. Deblo je često iskrivljeno, a kora usukana i sive boje. Deblo visoke starosti obično je šuplje. Grane su čvoraste, dugačke, kod nekih sorata usmjerene prema dolje. Listovi su jednostavni, gotovo sjedeći, ovalni i kožasti, obnavljaju se svake dvije do tri godine. Grozdasti cvatovi nalaze se u pazušcima listova. Cvjetovi su mirisni, maleni, od 2 do 4 mm dužine, bijeli, s po dva prašnika. U jednoj se cvjetnoj glavici nalazi između 10 i 40 cvjetića. Plod je zelen ili crn, što ovisi o sorti, ovalnog oblika, dužine od 0,7 do 4 cm i širine od 1 do 2 cm. Usplođe je mesnato i sadrži ulje čija količina i sastav ovise o kultivaru, nadmorskoj visini i drugim faktorima. Sazrijevaju četiri ili pet mjeseci nakon cvatnje. Stablo plodonosi nakon što navrši 20 godina starosti i to dva puta godišnje. Kemijski sastav: Sirovo meso ploda sadrži do 80 % neisušujućeg ulja u sastavu kojega su nezasićene masne kiseline, od kojih je oleinske 75 %, palmitinske do 20 %, linolne 13 % i α-linolenske 0,55%. Esencijalne masne kiseline linolna i α-linoleinska nazivaju se i vitaminom F, a on je neophodan za materijal za izgradnju staničnih stijenki s obzirom na to da ih sam organizam sintetizira u vrlo malim količinama. Plodovi su bogati bjelančevinama, pektinima, šećerima, vitaminima A, B, C, E i P, solima kalija, fosfora, željeza i drugih elemenata. Sadrže i katehine, fenolkarbonske kiseline i triterpenske saponine. Listovi sadrže organske kiseline, fitosterin, glikozid oleuropein, smole, flavonoide, lakton, gorke i taninske tvari, eterično ulje u sastavu kojega su efiri, fenoli, kristalni terpen kaufen, eugenol eukaliptol (sin. cineol), citral i alkohol. Upotreba za liječenje: lišće se skuplja prije cvatnje u ožujku i travnju te suši na tamnom i prozračnom mjestu, a plodovi se skupljaju od rujna do prosinca. Poznato je ljekovito i blagotvorno djelovanje maslinovog ulja pri vanjskoj primjeni.
Primjenjuje se u slučaju uboda pčela, osa i bumbara, kao i kod ogrebotina i modrica i liječenju crvenog vjetra (infekcija kože), osipa, egzema te folikuloze i konjuktivitisa. Kod unutarnje primjene, djeluje na način da stvara film koji djeluje protuupalno i ublažavajuće te ima moć rastvaranja žučnih kamenaca i stimulira izlučivanje žuči s obzirom na to da može djelovati na širenje žučnog kanala. Kao učinkovita metoda u tu svrhu i za rješavanje zatvora može se koristiti klistir od maslinovog ulja. Ulje se koristi u slučaju prehlade i kao sredstvo za povraćanje u slučaju trovanja. Listovi izlučuju veću količinu fitoncida koji mijenjaju svojstva bakterija koje uzrokuju tuberkulozu. Aktivne tvari u listovima imaju sposobnost sniziti količinu šećera u krvi. Uvarak od svježeg lišća koristi se kod povišenog arterijskog tlaka, kao diuretik, kod oteklina, а također i prevencije ateroskleroze uslijed nakupljanja masnih stanica. Tinktura od listova normalizira krvni tlak i disanje. Kora masline može se koristiti kao zamjena za koru vrsta koje sadrže kinin u svrhu snižavanja povišene temperature.
Prenosimo: http://casopis.hrsume.hr/pdf/261.pdf#page=40