Permakultura je svjesno oblikovanje (dizajn) i održavanje poljoprivredno produktivnih ekosustava koje odlikuje bioraznolikost, stabilnost i žilavost prirodnih ekosustava. Permakultura je harmonična integracija ljudi i krajolika, koja na održiv način osigurava hranu, energiju, sklonište i ostale materijalne i nematerijalne potrebe (Bill Mollison, A Designer’s Manual).
Permakultura je kovanica dvije riječi – permanentna agrokultura (Permanent Agriculture) koju je početkom 70-ih revitalizirao tasmanijac Bill Mollison.
Riječ Permaculture prvi put se pojavljuje u knjizi Četrdeset stoljeća poljoprivrede, permanentna agrokultura u Kini, Koreji i Japanu (Farmers of Forty Centuries, Or Permanent Agriculture in China, Korea, and Japan; 1911. autor F.H. King, agronom). Mollison i Holmgren, utemeljitelji permakulture, oblikuju permakulturu kao strukturiranu djelatnost u kojoj je poljoprivreda temeljna aktivnost, a uključuje i ostale djelatnosti potrebne za održavanje materijalne egzistencije.
Permakultura je interdisciplinarna znanost o Zemlji, koja objedinjuje mnoge klasične znanosti i usmjerava ih na brigu o Zemlji, brigu o ljudima, mudar nadzor širenja populacije i nadzor potrošnje materijalnih dobara.
Uključuje, ali nije ograničena, na vrtlarstvo i proizvodnju zdrave hrane, smanjenje ili eliminiranje stvaranja otpada i/ili onečišćenja planete, održivu gradnju, uporabu obnovljivih izvora energije, zdravorazumsko oblikovanje ljudskih obitavališta i dizajn ljudskih zajednica (društvena komponenta).
U poljoprivredi, upućuje na primjenu održivih metoda i obogaćivanje resursa, u arhitekturi i građevinarstvu na energetski učinkovitu gradnju prirodnim materijalima, u energetici na upotrebu utjelovljenih energija krajolika i na obnovljive izvore energije, a u društvenim zajednicama na formiranje horizontalnog, nehijerarhijskog društva.
Permakultura je inkluzivna, sveobuhvatna znanost o Zemlji koja se bavi svim vidovima održivosti ljudske vrste, uz poštivanje svih oblika života i ostvarenje života u skladu s prirodom.
U pedesetljetnoj praksi još uvijek nitko ne zna što je permakultura, čak ni Bill Mollison, koji je to rekao u intervjuu 1991. godine za jedne američke novine. Ustvrdio je, otkako su Holmgren i on strukturirali permakulturu kroz znanost o sistemima i ostale elemente (agrokultura, sociologija, energetika itd.), da je permakulturi pristupilo vrlo mnogo ljudi te da su sa sobom donijeli mnogo toga što nije permakultura .
I danas, četvrt stoljeća kasnije, nije potpuno jasno što je permakultura u stvarnosti. Je li pokret? Zastupa li političke stavove ili ne? Je li aktivizam? Je li zelena gradnja ili proizvodnja organske hrane? Je li prerasla u kulturu ili je još uvijek izvorna agrokultura? Doprinosi li permakultura sveopćoj medijskoj industriji straha ili nudi rješenja? Poštuju li permakulturaši etička načela permakulture i provode li ih u djelo?
Izvor: http://budidobro.com/permakultura/