Svjetski dan voda – Odgovor je u prirodi

Svega jedan dan iza Svjetskog dana šuma, obilježavamo Svjetski dan voda. Neraskidiva veza šume i vode ocrtava se i ovdje u zabranim datumima. Šuma, voda, meteorologija (klima) obilježavaju se dan za danom tijekom mjeseca ožujka.

Ožujak 22. koji se obilježava kao Svjetski dan voda, odabran je još 1993. godine, kada je Opća skupština UN-a donijela odluku o obilježavanju svjetskog dana voda, kako bi se tog dana podigla svijest ljudi o potrebi očuvanja vode, njenog racionalnog korištenja i zaštite od onečišćenja.
Poslije kisika, voda je na drugom mjestu po vitalnoj važnosti za ljudski organizam.  Od svih tvari u našem tijelu najviše ima vode koja regulira sve važnije procese u organizmu. Kod odrasle, normalno uhranjene osobe voda čini više od 60 % tjelesne težine, kod novorođene djece i do 75 % tjelesne težine. Količina vode na Zemlji je konstanta, ima je 1,3 milijarde kubičnih kilometara u neprekidnom kruženju i ta količina nije se smanjivala milijunima godina. Kako je ponavljanje majka znanja, ponovit ćemo i ove godine kako slana voda (mora i oceani) čini 97,4 % ukupne količine vode na Zemlji, a samo 2,6 % čini slatka voda. Slana ili slatka, voda osim dobrobiti ljudima donosi i katastrofe, a s klimatskim promjenama te katastrofe sve su učestalije. Poplavne
bujice i plimni valovi s jedne te dugotrajne i razarajuće suše s druge strane, sve su češće pojave i u našem kutku svijeta. Nekada smo o ovakvim vremenskim nepogodama uglavnom slušali na vijestima no sada se i sami suočavamo s njima. Zadarska županija jedna je od onih dijelova Hrvatske koja je u par mjeseci iskusila gotovo sve pobrojano. Dugotrajna suša uništila je usjeve i očekivani urod mnogih poljoprivrednih kultura, požari su zatim bili logična posljedica suše, a ni ljetne vrućine nisu pomogle. Nakon toga uslijedila je katastrofalna poplava čiji su bujični tokovi razarali i nosili sve pred sobom, i aute i ljude i ceste i mostove. Upravo ovom temom bavi se i ovogodišnji Svjetski dan voda koji želi naglasiti kako se odgovor na pitanje kako spriječiti razorne posljedice poplava, suša i onečišćenja, nalazi oko nas. Odgovor je u prirodi, poručuju stručnjaci. A što to točno znači?

Pa za početak da počnemo koristiti rješenja iz prirode kako bi smanjili razorne posljedice koje može učiniti voda. Cirkularna ekonomija i zelena infrastruktura opet su u središtu interesa. Nature based solution ili skraćeno NBS, rješenja su koja nam dolaze iz prirode. Sadnja drveća i popunjavanje postojećih šuma na prvom su mjestu. Znamo koliko šuma štiti tlo, sprječava nastanak bujica ili isušivanje tla. Očuvanje vlažnih staništa i močvara, sanacije retencijskih područja, spajanje rijeka sa poplavnim dolinama, sve su to NBS rješenja koja samo moramo primijeniti, poručuju stručnjaci iz UN-ovih organizacija za Svjetski dan voda.


Vodni resursi, koji znače život na Zemlji i biološka raznolikost kakva nam je dana na raspolaganje, obvezuju nas na racionalno postupanje, i ne samo racionalno, već  i s pažnjom dobrog gospodara. Briga i odnos naspram voda, treba biti individualna i zajednička. Nemojmo zaboraviti da smo i sami sazdani od vode, te da brigom o vodi, brinemo o sebi, svojoj djeci i generacijama koje dolaze.

PROHTJEVI ZA VODOM:
  • 2,1 milijarda ljudi nema dostupnu pitku vodu
  • Do 2050. godine broj ljudi na Zemlji porast će za oko 2 milijarde te će prohtjevi za vodom biti i do 30 % veći nego danas
  • Poljoprivreda koristi 70 % pitke, dostupne vode i to uglavnom za navodnjavanje, 20 % koristi se u industrijske svrhe, a svega 10 % za kućanstva od čega za piće daleko ispod 1 %
  • Oko 1,8 milijardi ljudi osjeća posljedice dezertifi kacije i degradacije tla
  • Oko 70 % prirodnih močvarnih staništa na Zemlji je nestalo uslijed ljudskog djelovanja

Izvor: http://casopis.hrsume.hr/pdf/255.pdf#page=14

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *