Uvod u permakulturni dizajn

PRIJE POČETKA
U zadnje vrijeme često možemo čuti kako živimo na rubu ekološke katastrofe i da je Planeta koju smo dobili u naslijeđe na rubu izumiranja i devastacije. To i nije tako pretjeran opis situacije i okolnosti u kojima živimo i u kojima sudjelujemo svojim postojanjem.

Stoga je potrebno pronaći ili prihvatiti rješenja i puteve koji vode uravnoteženom i ekološki osvještenom suživotu svih živih bića na Planeti.
Jedno od tih rješenja nudi i permakultura primjenom svojih načela i principa dizajniranja.

Permakulturu, izvedenicu iz permanentne (trajne-odžive) kulture, su kao modus vivendi upotrijebila dvojica australaca, Bill Mollison i David Holmgren kako bi opisali sustav dizajniranja kojim bi mi ljudi, promišljeno koristili zemljine resurse potrebne za naš kvalitetan bitak i kako bi svojim djelovanjem do najmanje moguće mjere umanjili naš devastirajući utjecaj na Zemlju i time zadržali harmoniju sustava bez kojega ne bi opstali kao jedinke, (pri tome ne umanjujući vlastiti komfor).

PERMAKULTURA JE PRAKTIČNA METODA DIZAJNIRANJA ili kreiranja URAVNOTEŽENOG (održivog) LJUDSKOG OKOLIŠA.

Permakultura je holistički pristup poduprt sustavnim promišljanjem o međupovezanosti, primjenjiv u raznim aspektima života.

Permakulturni (održiv) dizajn u sebi sadrži skup vrijednosti i etičkih principa, koji su temelj projektiranja i najmanjeg dijela utjecaja, a ima za cilj stvoriti ekološke i ekonomske samodostatne sustave koji pri tom ne iscrpljuju i zagađuju okoliš te brinu o Planeti kao cjelini bez koje mi kao ljudska bića ne bi postojali.

Temeljna etička načela

  1. BRIGA ZA ZEMLJU – Prepoznavanje Zemlje kao osnove života koji nam je dat i sukladno tome poštivativanje iste u svakom pogledu. Promatranje svijeta kao cjeline, a ne zbira njegovih sastavnih dijelova, štititi bioraznolikost, cijeniti važnost drugih živih bića, uspostavljanje ravnoteže zemljinog sustava i preuzimanje odgovornosti za način na koji živimo.
  2. BRIGA ZA LJUDE – Temelji se na podršci, prihvaćanju različitosti, pomaganju jedni drugima da promijenimo način življenja, sposobnosti komuniciranja i slušanja, smislenom radu i pravu na odmor.
  3. PRAVEDNA RASPODJELA – Zemlja nema neiscrpne resurse. Potrebno je odbaciti pohlepu koja je odgovorna za eksploatacije i pustošenja naše planete, uvidjeti da je konzumeristički stil života neodrživ, shvatiti da na planeti ima dovoljno svega za sve ljude i ostala živa bića ukoliko pravedno raspodijelimo resurse – važno je shvatiti međupovezanost.

Primjenom temeljnih etičkih načela utječemo na elemente koje koristimo u svakodnevnom životu pojedinca i društva.

— cvijet permakulture

Svako ljudsko biće svoj život zasniva upravljanjem kroz 7 elemenata koji su međusobno povezani, a koje su u permakulturi posložili u Permakulturni cvijet, čije latice povezuje etika kojom se hrane i s kojom rastu i razvijaju svaki element (laticu) zasebno i sve elemente jedne kroz druge.

U permakulturi je bitno postići da SVAKI ELEMENT ZADOVOLJAVA DVIJE ILI VIŠE FUNKCIJA, i da SVAKU FUNKCIJU PODUPIRE VIŠE ELEMENATA.
Stoga je potrebno sustavno promišljati o povezanosti svega što nas okružuje i svega što radimo, kako bi smanjili utrošenu energiju, utjecaj na zemljine resurse i kvalitetu okoliša.
Nije bitno koliko elemenata imamo u sustavu koji projektiramo, već je puno važniji način na koji su ti elementi povezani. Povezujući ih tako u cirkulativan sustav ulažemo minimalnan napor za maksimalan učinak, jer tada sustav radi za nas.

SURAĐUJEMO S PRIRODOM, A NE PROTIV NJE.

ELEMENTI UPRAVLJANJA

ENERGIJA
Energija je mogućnost obavljanja rada. Ona je moć da se stvari mijenjaju. U permakulturi je sve povezano s energijom: hrana, materijali, kuće, voda, biljke, životinje, klimatske promjene i td. Cilj nam je promišljeno koristi bilo koji oblik energije (vlastiti rad, u kućanstvu koristiti obnovljive izvore energije umjesto onih neobnovljivih i fosilnih izvora, stvoriti manje održive sustave) i smanjiti potrebu za energijom kroz promišljeno i učinkovito dizajniranje.
PRIRODNI I OBNOVLJIVI IZVORI su: Sunce,vjetar, voda, biomasa, bioplin…

HRANA
Svi jedemo i imamo potrebu za hranom kako bi energizirali svoj duh i tijelo. Stoga je doista važno pridati pažnju uzgoju hrane. Da bi samnjili utjecaj industijalizacije i monokultura u poljoprivredi koja devastira i opustošuje Zemlju i tlo, potrebno je okrenuti se manjoj organskoj proizvodnji hrane u vrtovima polikultura i bioraznolikosti.
Možda nismo u mogućnosti imati vlastiti vrt i u njemu uzgojiti svu hranu potrebnu za život, ali možemo poticati one koji ga imaju i hranu nabavljati od lokalnih uzgajatelja, a onaj minimum uzgojiti čak i na balkonima ili zajedičkim vrtovima.

VODA
2/3 Planete prekriva voda, a samo 2% te vode je pitko, od kojih je 65% (2/3) pohranjeno u ledenjacima. Iako u Hrvatskoj imamo dovoljno pitke vode, ona svakim danom biva sve zagađenija, te ju je potrebno očuvati. Očuvanje vode kao resursa odgovornost je koju svatko od nas mora preuzeti.
Jedan od načina je sakupljanje kišnice koja nam može koristiti za zalijevanje vrtova, tuširanje, pranje rublja, ispiranje zahoda – pogotovo ovo zadnje jer se na ispiranje potroši najveća količina vode u kućanstvu (33%). Izračunato je da samo 18% vode u kućanstvu zaista treba biti pitka voda. U permakulturi postoji niz rješenja za pametno upravljanje vodom kao što je: iskorištavanje sivih voda, sakupljanje kišnice, crne vode se ne stvaraju jer se potiče uporaba kompostnih zahoda (iz kojeg dobijamo kompost za vrt), uporaba bioloških pročistača i sl.

GRADITELJSTVO
Dom. Dom je naša baza u koju se uvijek vraćamo i u kojem se osjećamo sigurno i opušteno. Dom bi trebao biti sagrađen na održiv način, od lokalnih i prirodnih materijala i trebao bi funkcionirati na održiv način tako da bude ekološki uravnotežen i energetski učinkovit – koristeći obnovljive izvore energije i štedeći samu energiju.
Održivo graditeljstvo je graditeljstvo s minimalnim utjecajem na okoliš – koje koristi prirodne i lokalne materijale, objedinjuje tradicijska znanja i vještine, čuva energiju i smanjuje potrebu za potrošnjom iste, građevine su oblikovane tako da sakupljaju i odvode toplinu (prema potrebi) – promišljen dizajn, energetski su učinkovite (potrebno je malo energije za zagrijavanje i hlađenje čime se utječe na smanjenje emisije CO2).
Permakultura nas uči da čvrste, tople i udobne kuće možemo sagraditi od prirodnih materijala kao što su drvo, kamen, slama, zbijena zemlja i sl., a koji ne štete okolišu i mogu se ponovo oporabiti ili reciklirati.

OTPAD
Ljudi su jedina životinjska vrsta koja stvara otpad. Ljudi su navikli raditi smeće, ne promišljajući o nužnom i prirodnom procesu kruženja. U prirodi sve kruži. Ne razdvajajući otpad, on postaje smeće koje je kasnije nemoguće upotrijebiti. Stoga je potrebno pravilno odlagati i odvajati otpad koristeći pri tome principe promišljanja 5R – Rethink, Reduce, Reuse, Repair, Recycle – Promisli, Smanji, Ponovno koristi, Popravi, Recikliraj.
Sustav 5R je naša obaveza jer na taj način naše aktivnosti usklađujemo s potrebama okoliša.

LJUDI
Sve skupa ne bi imalo nikakvog smisla bez socijalnog elementa čovjeka. Čovjek mora biti slobodan i prema slobodi odabira birati najbolje za sebe, a pri tom prihvaćati različitosti među ljudima, međupovezanosti bez predrasuda i očekivanja. Potrebno je vratiti se iskonskim etičkim načelima koje slijede Zakon prirode, a ne idu kontra njega. U permakulturi se koristi konsenzus kao model odlučivanja u kojem se teži nenasilnom donošenju odluka te kooperativnom razvoju odlučivanja kojeg svi mogu podržati.

EKONOMIJA
Novac je samo jedno od sredstava razmjene.
U permakulturi koristimo razne načine razmjene poput same razmjene dobara i usluga, do razvijenijih sustava lokalnih trgovinskih razmjena kao što je LETS sustav koji se temelji na razmjenama znanja, vještina, dobara bez upotrebe novca. Podupire se trgovina na lokalnoj razini.

PERMAKULTURNI DIZAJN
Dizajn je veza među elementima.
Permakulturni dizajn je živi sustav koji je stalno u procesu razvoja. Elementi se razvijaju sukladno našim potrebama i obavezama, stoga mi stalno promatramo, iznova procjenjujemo, redizajniramo i stvaramo promjene prilagođavajući sustav.
I najdulji put počinje prvim korakom.

1. ISTRAŽIVANJE POTREBA, ŽELJA I NAMJERA ONOGA ZA KOGA SE STVARA
Istraživanje i bilježenje potreba i želja onoga za koga se dizajnira. Određuje se broj korisnika, definiraju međusobni odnosi, njihove želje i potrebe (stambene, radne, kreativne, kulturne i društvene) i to dugoročne i kratkoročne. Definira se životni stil, ekonomija (pitanje financiranja i održivosti), aktivnosti, duhovnost i sl. Zatim se zapisuju nedostaci same lokacije kako bi mogli odrediti važnosti.

2. IZRADA PLANA/NACRTA
Izrađujemo nacrt/plan šire lokacije na kojem ćemo skicirati sve što uočimo ili doznamo promatranjem ili istraživanjem.

3. PROMATRANJE OKOLIŠA RADI POVEZIVANJA RAZLIČITIH DIJELOVA SUSTAVA
Analiziraju se resursi, ograničenja, mikroklima, vrsta tla, vode, smještaj kuće, ceste, ograde, infrastruktura.
KRAJOLIK – Proučimo planove, obiđemo teren, razgovaramo s ljudima, razgledavamo okolicu, proučavamo povijest i kulturu odabranog područja.
GEOLOGIJA – Saznamo kakva je geološka struktura podloge područaja koje smo odabrali.
ORJENTACIJA – Gleda li naš teren na sjever ili jug? Koliko osunčanih dana ima u godini, gdje se sunce zadržava i koliko. Postoje li nepovoljne zone (zadržavanje mraza i sl.).
VRIJEME – Prepoznavanje vremenskih obrazaca, vjetrova, klimatologije, mikroklime na terenu…
POGODNOSTI – Opskrba vodom, električnom energijom, plinom, pristupni putevi, i sl.

4. ANALIZA 5 PRIRODNIH ELEMENATA
Promatranje, mjerenje, praćenje i proučavanje – VJETAR, TLO, VODA, ENERGIJA, ORGANIZACIJA
SVAKI ELEMENT IMA VIŠE FUNKCIJA. SVAKA FUNKCJA UPOTPUNJENA JE S VIŠE ELEMENATA.

5. SEKTORI
Razmatranje odnosa svih energija koje se kreću ili će se kretati sustavom (vjetar, pejzažni pogledi, orjentacija sjever-jug, istok-zapad, zimske i ljetnje sunčeve putanje, ceste, infrastruktura, vodeni tokovi, komunikacijski protoci i sl.) te razmatranje najboljih načina na koji bismo iskoristili ili neutralizirali utjecaje navedenih faktora.

6. ZONIRANJE
Kako bi što manje energije gubili na upravljanje sustavom dijelimo ga u zone (0-5) + 00.
Svrha zoniranja je ušteda energije. Zone su poslagane tako da smještamo pojedine elemente u određene zone prema tome koliko ih često koristimo ili održavamo.

  • NULTA ZONA = dom (stan, kuća, farma) -primjenjujemo načela reduciranja potrošnje energije i vode, korištenje prirodnih obnovljivih resursa kao sunčeve svjetlosti, kišnice i sl. izgradnja doma i uređenje po principima 5R i korištenjem lokalnih prirodnih materijala.
    Dom nam daje harmoničnu i održivu okolinu za stanovanje, rad i odmor.
  • PRVA ZONA = je zona najbliža kući, u kojoj su smješteni svi oni elementi sustava koji zahtijevaju puno skrbi, pažnje i koje je potrebno često posjećivati radi upravljanja i održavanja ili radi određenih individualnih aktivnosti. ( Priručni vrt s ljekovitim i začinskim biljem, salatom, mekanim voćem, /jagode, kupine, maline/, staklenik, rasadnik, kompostište za kućanski otpad i sl.)
  • DRUGA ZONA = zona se koristi za uzgoj trajnica kojima je potrebno nešto manje održavanja. Mjesto pogodno za košnice, kokošinjac, kultivirane voćke, sjenice za odmor, druženja i sl.
  • TREĆA ZONA = je zona u kojoj se uzgajaju glavne prehrambene kulture za kućnu upotrebu i za moguću razmjenu. Nakon što je regulirana, briga za ovu zonu je minimalna ukoliko zastiremo/malčiramo tlo, potrebno je otprilike jednom tjedno posjetiti zonu kako bi površine opskrbili vodom.
  • ČETVRTA ZONA = je poludivlja zona. Nju uglavnom koristimo za prehranu domaćih životinja i kao izvor samoniklog bilja, te za dobivanje drvene građe ukoliko je imamo. Primjer ove zone je šumski predio na koji se utječe jedino podrezivanjem.
  • PETA ZONA = Divljina. U ovoj zoni nema ljudske intervencije, ovo je kontemplativna zona u kojoj promatramo eko-sustave i prirodne Zakonitosti. Tu održavanje prepuštamo svim bićima tog mikrostaništa.
    I postoji još jedna jako važna zona u permakulturi, a to je ZONA 00 = ona predstavlja osobu ili zajednicu koja čini osnovu sustava (srce sustava). Ta zona se odnosi na našu spremnost da u vlastiti život unosimo promjene koje vode harmoničnijem načinu življenja te istinski održivom okruženju i održivom zajedništvu.

NEKI OD ELEMENATA KOJE KORISTIMO PRI PK DIZAJNIRANJU

Dobro osmišljenim dizajnom možemo i kod najmanjiih sustava maksimalno povećati potencijal i smanjiti utjecaj na Planetu (Majku Zemlju).

  • Šumski vrt (voćke, bobićasto voće, trajnice, šumske jagode i sl.)
  • Biljna spirala (3D vrt za uzog začinskog i inog bilja koji nam osigurava cijeli niz mikroklimatskih uvjeta)
  • Kompostište (s glistama ili bez njih) – pretvaranje kuhinjskih i vrtnih ostataka/organskog otpada u izvor plodnosti – kompost.
  • Ključ gradice – povećavaju „rubna” područja, te omogućavaju jednostavan pristup biljkama.
  • Divlje područje – i najmanji vrt bi trebao imati to područje jer je ono utočište divljim životinjama koje održavaju cijeli sustav i povećavaju bioraznolikost i otpornost ostalih kultiviranih biljaka u blizini.
  • Biološki pročištači sivih voda (otpadne vode, kuhinje, perilica za rublje i kade/umivaonika. Tu je važno koristiti ne otrovna sredstva za pranje)
  • Kompostini zahod – odvajanje urina i fekalija
  • Vrtna jezerca
  • Solarni paneli za pripremu tople vode u kućanstvu
  • Fotoaponske ćelije da dobivanje električne energije u kućanstvu
  • Sakupljanje kišnice (krovne plohe i bunar ili cisterna za skladištenje)

Važno je da svi naučimo živjeti na načine koji su održivi, što ne znači da se odričemo nečega, već naprotiv, živjeti u skladu s prirodnim resursima je oslobađajuće iskustvo (a ne ograničavajuće).

„Samo djelić Svemira možeš promijeniti – SEBE – no mijenjanjem tog djelića, mijenjaš čitav Svemir.” (indijanska poslovica)

POPIS POTREBNOG MATERIJALA I OPREME – PRIBORA

– Onaj mali djelić Svemira – TI (zona 00)
– Volja da poštuješ Majku Zemlju i njenu bioraznolikost
– Želja da se mijenjaš
– Puno ljubavi, mašte i slobode
– Olovka, nekoliko papira i bojica da uljepšaju dojam i stvore vizualnu predstavu željenog – održivog sustava tvog života

POSTUPAK
Uvijek budi spreman/na učiti iz Prirode. Zatim se posluži permakulturnim načelima, napravi skice, preispitaj sebe i počni kreirati i sukreirati okruženje u kojem boraviš.

ZA ONE KOJI ŽELE VIŠE
Kako možemo smanjiti utjecaj na Planetu?
Naizgled malim preinakama u našoj svakodnevnici možemo znatno doprinijeti harmoniziranju cjelokupnog sustava u kojem živimo, i tim djelima postajemo svjesniji svojih postupaka -postajemo odgovorniji prema sebi i onome što nam omogućuje život. Odgovornost tada gradi naša poimanja koja nam omogućuju da plivamo protiv nametnute struje društvenog konteksta i vodi nas na put ka održivosti – samodostatnosti u cjelokupnoj međupovezanosti, (samo samostalne jedinke mogu surađivati sa okruženjem, a ne boriti se protiv njega). Permakultura nije samo primjenjiva na velikim seoskim ili zabačenim površinama i prirodnim zonama, može se primijeniti i u gradovima, stanovima, kvartovima pa i cijelim naseljima. Ukoliko te zanima kako to funkcionira potraži na internetu dodatne informacije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *