Hren

Naziv “hren” koristili su stari Slaveni za grmoliku biljku čije stablo naraste do 1,2 metra sa križno raspoređenim laticama. Obično raste na vlažnijim površinama. Njena prapostojbina je istočna i južna Europa, gdje se još i danas može pronaći kako raste u svom divljem obliku. S tih prostora biljka se raširila po cijelome svijetu. Ako ste slučajno imali priliku kušati wasabi, odnosno japanski hren, vjerojatno ste primijetili kako ima okus sličan europskom hrenu – jedina razlika je u tome što je wasabi zelene boje, a hren bijele. Danas, hren vjerojatno spada među najmanje upotrebljavane ljekovite biljke, što je ustvari prava šteta budući da sadrži niz djelovanja povoljnih za naše zdravlje. Stara grčka poslovica kaže: „Rotkvica vrijedi težinu olova, repa težinu srebra, a hren težinu zlata.”

Povijest i porijeklo

U antičko doba, hren se zajedno s mnogim ljekovitim biljkama spominje u zapisima čuvenog rimskog prirodoznanstvenika Plinija Starijeg pod imenom Armoracia. Osim Rimljana koristili su ga i stari Grci kako bi riješili probleme vezane uz bolove u kralježnici te protiv nedostatka seksualne želje. Za vrijeme kolonijalne Amerike koristio se kao vrlo učinkovita i prirodna pasta za zube.

Ljekovitost hrena

Jedna od glavnih odlika hrena je njegov jak i ljut okus. Često se koristi u pripremi jela tijekom praznika, vjerojatno kako bi se organizam lakše očistio od teške hrane koju tada konzumiramo. Osim što ima jak okus, hren sadrži mnoga ljekovita svojstva. Bogat je mineralima i vitaminima, odličan detoksikator, te djeluje antikancerogeno kod malignih oboljenja u jetri, debelom i tankom crijevu, jednjaku i mjehuru. Uzrok ovome je činjenica da sadrži sastojke koje inhibiraju navedene bolesti. Ti sastojci su glikozid sinigrin i alil izotiocianat, inače suvremenoj znanosti zanimljivi zbog svog antibiotskog i antikanceronog djelovanja. Alil izotiocianat djeluje pozitivno protiv širenja bakterija u hrani, što ga čini prirodnim konzervansom. Hren je bogat vitaminom C, vitaminom B1, B6, željezom i kalcijem, dok ćemo magnezij, fosfor i vitamin B2 naći u nešto manjim količinama. U zimskim danima zaštitit će nas od prehlade i očistiti naše dišne puteve. Potiče probavu, rad srca i cirkulaciju, pomaže kod reume i podiže naš prirodni imunitet.

Priprema i kako ga čuvati

U dobro zatvorenoj posudi u frižideru može se čuvati i do pola godine, a u zamrzivaču i duže. Prilikom pripreme treba ga guliti što tanje, tako da mu se skine samo kora, a prije rendanja korijen treba ostaviti da odstoji 24 sata, kako bi se iskoristili svi vrijedni sastojci.

Hren čisti organizam i ubrzava metabolizam, zbog čega ga treba što češće jesti, a to naročito važi za dijabetičare, ali i one koji konstantno osjećaju umor. Specifičan ljut miris i ukus potiče od sastojka singrina, a hren sadrži i kumarine, fenole, eterično ulje, aspargin, peroksidazu, smolu, skrob i saharide.

Zbog svih ovih sastojaka poznavaoci narodne medicine ga preporučuju kao lijek za imunitet, protiv kašlja, bronhitisa, astme, reume. Koristi se i kao lijek protiv začepljenja krvnih sudova, poboljšava varenje, a vrlo je cijenjen i kao antiseptik i diuretik. Preporučuju ga za izbacivanje kamenca iz bubrega, kao i za izbacivanje mokraće. Kao lijek najčešće se uzima uz kisela jela, u obliku sirupa, kuhan u  vodi i kao čaj. Za neke bolesti preporučuju se i oblozi od hrena.

Svestrana primjena

Prilikom liječenja ili pak pripremanja jela sa hrenom koristi se uglavnom njegov korijen. Korijen se uvijek riba na sitno ili reže na kolutiće, a nikad kuha, zbog toga što prilikom kuhanja nestaje eterično ulje koje on sadrži. Da bi dobio svježinu i posebno ljut okus, korijen hrena potrebno je ostaviti da stoji u vodi 24 sata. Nakon toga naribajte ga u vrhnje, juhu ili bilo koje jelo po vašoj želji. Ljut i jak okus hrena pročistit će vaše sinuse i dišne puteve, bez obzira kako tešku hranu konzumirali. Ako pak imate osjetljivu probavu, te teško podnosite ljutu hranu dodajte malo jabuke kako biste ublažili ovu žestinu.
Da biste odagnali glavobolju uzmite listove hrena te ih pritisnite na bolno mjesto. Isto tako, korijen hrena nariban u obloge pomoći će vam kod ozeblina, inficiranih rana, ukočenih mišića, reumatičnih zglobova i išijasa.

Napomena: Preveliko korištenje hrena može izazvati plikove na koži. Ako imate problema sa štitnjačom i bubrezima, preporučuje se izbjegavati korištenje ove biljke.

Prenosimo: http://drumtidam.info/hrana-i-biljke/biljke/11216-hren-za-hladne-dane

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *