Više od 80% svih posječenih šuma se obnavlja, dijelom samostalno, dijelom uz pomoć čovjeka, no ipak ih je svake godine na našem planetu između 95 i 97 milijuna manje. Prema podacima Sveučilišta Maryland, samo 2021. godine nestao je čak 11,1 milijun hektara šuma, posebice tropskih kišnih šuma koje su važne …
Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja, ali naš dom moramo čuvati svakog dana. Svatko može pomoći u očuvanju okoliša. I ti možeš biti čuvar našeg planeta. Važan je i najmanji korak! Zemlja se često naziva modrim planetom jer 71 posto njezine površine prekrivaju mora i oceani. Ali Zemljinu ljepotu …
Regija u kojoj živimo prepoznata je diljem svijeta po izuzetnim prirodnim vrijednostima: netaknutim rijekama, šumama visoke vrijednosti, jedinstvenoj obali i bogatom divljem svijetu. Prepoznamo li i sami vrijednost prirode koja nas okružuje, ozbiljnije ćemo shvatiti obvezu njezine zaštite koja se tiče svakog pojedinca. WWF je stoga pokrenuo internetsku stranicu prirodazaljude.org …
Prirodni svijet nalazi se u vrlo delikatnoj ravnoteži; biljne i životinjske vrste ovise jedna o drugoj na brojne načine. Primjerice određena biljna vrsta pruža zaklon nekoj životinji, a ta ista životinja služi kao hrana nekoj drugoj životinjskoj vrsti. Dobrobit jedne vrste ima utjecaj na dobrobit mnogih drugih vrsta. Bioraznolikost najjednostavnije …
Svjetla gradova i cesta raspršuju se u zraku, zbog čega čitava atmosfera lagano svijetli. Radi se o još jednom izvoru onečišćenja okoliša, kojeg prepoznajemo tek u novije vrijeme, kad je došlo do velikog povećanja emisija svjetlosti iz umjetnih izvora, uglavnom iz velikih urbanih područja. Svjetlosno onečišćenje ometa astronomska promatranja, nepovoljno …
Oblaci su vidljive nakupine kapljica, prehladnih kapljica i ledenih kristalića. Nastaju kada se vodena para ohladi ispod temperature rosišta. Vodena para može biti u krutom, tekućem i plinovitom stanju; ona također utječe na prozirnost i boju atmosfere, te upija svjetlost i odbija je. Oblaci se formiraju pomoću dva fizikalna procesa …
Dragoljub: Lijep cvijet, ukusna salata i zaštitnik u organskom vrtu Dragoljub (lat. Trapaeolum majus) je veoma korisna biljka u vrtu. Ta jednogodišnja cvjetnica porijeklom je iz Perua i Bolivije, ali se danas uzgaja u cijelom svijetu, u različitim klimatskim uvijetima. Listovi su okrugli, a stabljika mesnata i puzava. Ljevkasti cvjetovi …
ILOK, OPG „Izvori života“ iz Iloka i Društvo Iločana i prijatelja Iloka iz Zagreba pokrenuli su edukacijski projekt očuvanja izrade „ćerpića“ – zemljanih opeka i drugih uporabnih predmeta od zemlje pod nazivom Akademija zemlje i ruku. Akademija se održala od 19. do 25. lipnja 2017. u Iloku na zaštićenom arheološkom …
Jeste li se već imali prilike susresti s pojmom deforestacija? Radi se o terminu koji označava smanjeni udio šumskog pokrova. Uzroci zbog kojih dolazi do deforestacija mogu biti razni. Među najpoznatijim uzročnicima su požari i sječa šuma. Što se događa s područjem nakon što ostane bez šume? Obično se takvi …
Razmislite li ponekad kada promatrate to čarobno plavetnilo, zašto dolazi do plime i oseke i što one zapravo znače ne samo za morski svijet nego i šire? Morske mijene su zaista fascinantne i čudesne prirodne pojave, uz morske valove i struje još jedan faktor koji utječe na pokretanje vodenih površina. …
“Etika je kako”, a ne “što i koliko”. Središnje mjesto u permakulturi zauzimaju tri etike: skrb za zemlju, briga za ljude i poštena podjela. One čine temelj za dizajn u permakulturi, te ih je također moguće naći u većini tradicionalnih društava. Etika je mehanizam koji se razvija u kulturi, a …
Imate li ikad potrebu hodati bosonogi po plaži ili osjetiti travu između vaših prstiju? Kako se čini, ta potreba ide mnogo dublje od samo dobrog osjećanja. U više navrata je dokazano da postoji značajna električna interakcija između Zemlje i svakoga od nas. Zemlja, nije neutralno nabijena kako se prvotno vjerovalo, …
