Ako pčele počnu nestajati, čovjek neće imati više od četiri godine života pred sobom. Bez pčela nema oprašivanja, nema biljaka, nema životinja, nema čovjeka. Albert Einstein Pčele su važne za opstanak čovjeka na Zemlji. Ne samo zbog bio-raznolikosti, već i zbog uloge u oprašivanju, one su ključni posrednici u poljoprivredi. …
Sva živa bića na zemlji imaju zajedničko porijeklo, ono se mijenjalo ili izumiralo protekom stoljeća evolucija. Pčele u povijesti svoje porijeklo dijele s osama koje su u davninama bile čisti mesožderi. Vjerojatno zbog manjeg izbora mesne hrane u prirodi neke su poput osa kopačica (Sphegidae) postepeno prešle na hranu biljnog …
Crnokrpica Zmije su prisutne na Zemlji već više od 100 milijuna godina, a danas s preko 2900 opisanih vrsta nastavaju sve kontinente osim Antarktike. Razvile su se od gušterolikih dinosaura, što nam dokazuju i rudimentarni ostaci udova boa i pitona. Karakterizira ih nedostatak udova, očnih kapaka i vanjskog uha te …
Čiopa, preciznije crna čiopa (Apus apus, Linne 1758), jedan je od simbola grada Dubrovnika i vrlo česta ljetna ptica našeg područja. Koliko je zanimljiva ova ptica kazuje i podatak da je od strane vodeće europske udruge za zaštitu prirode – Njemačkog saveza za zaštitu prirode (Naturschutzbund Deutschland, NABU) iz Bonna, …
Lastavica je mala ptica pjevica s crnim leđima plavkastog odsjaja, riđim grlom i čelom, bijelim trbuhom i dugim rašljastim repom. Dok leti, lastavica može izgledati posve crna – najlakše ju je prepoznati po repu i vještom letu. Lastavice cvrkuću dok sjede na žicama ili rubovima zgrada – dovoljno glasno da te čak mogu probuditi! …
Bijele rode naseljavaju otvorena močvarna područja, savane, stepe te livade i pašnjake. Ipak, najviše im se sviđaju područja s plitkim vodama stajaćicama i gdje nije pretjerano vlažno ili hladno. Nažalost, nama ljudima su takva područja također veoma zanimljiva s poljoprivrednog stajališta, tako da smo rode i mi s vremenom naučili …
Šišmiši su vrlo važna skupina sisavaca i čine oko petinu ukupnog broja sisavaca na svijetu. Najveći broj vrsta šišmiša nalazimo u tropskom i suptropskom pojasu, dok prema polovima broj vrsta opada. Šišmiši su iznimno važan dio svjetskih ekosustava – bitna su karika u prirodnom obnavljanju tropskih šuma, oprašivanju čitavog niza …
Stanište Vukovi mogu živjeti u svakom staništu koje podržava dovoljno plijena i koje im omogućava zaklon. Vukovi su se do današnjih dana uspjeli održati u teško pristupačnim područjima, pa ih se često doživljava i simbolom divljine. Zaklonjenost je vuku potrebna jedino da bi izbjegao čovjeka jer drugih neprijatelja u prirodi …
Kornjače predstavljaju vrlo staru i primitivnu skupinu gmazova; njihovi najstariji pronađeni fosilni nalazi datiraju iz razdoblja perma, što je oko 280 miliona godina prije nove ere. Ove spore i trome životinje prvobitno su kopneni organizmi od kojih su se neke naknadno prilagodile životu u slatkim vodama i u moru. Poput …
Prema Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13) zaštićene vrste su jedino strogo zaštićene divlje vrste. Strogo zaštićenim vrstama proglašavaju se ugrožene zavičajne divlje vrste, vrste koje su usko rasprostranjeni endemi ili one divlje vrste koje na taj način moraju biti zaštićene prema propisima Europske unije ili na temelju međunarodnih …
Zamislimo pticu s rasponom krila od tri metra. Velika, zar ne?! No, to nije ptica s nekih dalekih oceanskih otoka, to je naš bjeloglavi sup. Krilima čiji raspon može doseći tri metra, težinom od trinaestak kilograma i visinom do jednog metra, ova grabljivica iz porodice jastreba, uz albatrosa i kondora, …
Sredozemna medvjedica (Monachus monachus, Hermann 1779) pripada redu perajara (Pinnipedia), porodici tuljana (Phocidae), rodu morskih medvjedica (Monachus). Danas još živi u manjim skupinama po Sredozemlju i Atlantiku uz obalu Mauritanije – Maroka. Ukupna populacija broji oko 350 jedinki, živi u manjim izoliranim skupinama od 5 do 7 jedinki, o čijoj …
