PRIJE POČETKA
Uh, te grozne bube! Na prvu pomisao na njih svatko se naježi. No upustite li se u istraživanje njihovog svijeta ostat ćete fascinirani. Kukci su drevni vladari naše planete iz vremena kada čovjeka nije bilo ni blizu. U nekoliko miliona godina razvilo se na milione različitih vrsta koje nastanjuju svaki kutak planete. Čak i kad ih samo promotrite izbliza primijetit ćete sve šarenilo i nevjerojatan sklad boja i oblika njihovih krila. Kad saznate više o načinima kako žive, kako se hrane, razmnožavaju, kako žive u zajednicama… dobit ćete sasvim novi pogled na ova čudna stvorenja, a možda nešto i naučite od njih.
Brojni kukci uopće nisu štetočine. Čak naprotiv, pomažu u očuvanju prirodne ravnoteže u vrtovima, njivama i voćnjacima. Oni pomažu biljkama kod oplodnje i stvaranja bogatijih plodova, neki su hrana pticama dok drugi žive u tlu i rahle ga kopajući tunele. Sasvim dovoljno razloga da ih zavolite i poklonite im pažnju. Kad ljudi polja tretiraju pesticidima onda ubijaju i korisne kukce pa rade štetu koje nisu ni svjesni.
Zima je vrijeme kada se kukci zavlače u skrovišta gdje im je manje hladno. Hotel za kukce tada im može pružiti odličan zaklon. Tokom ljeta može im pružiti stanište za život i tako povećati njihovu brojnost u vrtu. Stvoreno stanište nama će pomoći da neke od njih okupimo na jednom mjestu i lakše promatramo. Smjestite hotel za kukce na mirno mjesto u polusjeni.
Pažnja: Prije izrade hotela obavezno provjerite jeli netko tko želi sudjelovati u izradi alergičan na ubode kukaca! Alergični mogu sudjelovati u izradi hotela ali kad se kukci dosele bolje je da zaobilaze to mjesto i promatraju iz daleka dalekozorom.
POPIS POTREBNOG MATERIJALA I OPREME – PRIBORA
- drvo za konstrukciju (mogu poslužiti i drvene palete)
- vodonepropusni pokrov – stari crjepovi ili komadi krovne ljepenke, najlon i sl.
- stare opeke, najbolje one s rupama
- drvene oblice
- grančice, slama, ovčja vuna, snopovi šupljih stabljika trske ili drugog bilja, suho lišće, češeri, stara kora drveta
POSTUPAK
1. Uz pomoć odraslih napravite drvenu konstrukciju kao jednostavnu policu s krovom. Neka dno bude malo odignuto od tla tako da ispod možete ostaviti nekoliko starih dasaka. Ispod njih se vole zavlačiti babure i kukci čije je stanište vlažno tlo
2. Prikupite razne materijale koji će poslužiti kao skrovišta kukcima i njihovim puzajućim srodnicima
3. Ručnim svrdlima (odrasli to mogu i električnom bušilicom) izbušite rupe na pripremljenim oblicama
4. Pripremljene materijale posložite na police
5. Sklonište ostavite na miru tjedan-dva, a onda oprezno pođite pogledati tko se sve u njega doselio. Ako oko vas budu letjele ose ne dajte se uplašiti i nikako nemojte početi mahati rukama i udarati ih. One ne piju krv i ne žele vas ubosti ako se ne osjećaju ugrožene. Ako vas je strah za promatranje radje koristite dalekozor.
MOŽE I JEDNOSTAVNIJE
Ako nemate vlastiti vrt možete pronaći mirno mjesto bilo gdje i postaviti malo sklonište. Takvih mjesta uvijek se nađe, čak i u gradovima. Ako nikome ne smeta, sklonište ćete moći povremeno obilaziti i promatrati kukce koji su se tamo nastanili.
Pokušajte isto tako otkriti i prirodna staništa kukaca u svom okolišu.
Mnogi prirodoslovni muzeji imaju entomološke zbirke. Jedna od ljepših je zbirka Gradskog muzeja u Varaždinu. Posjet tom gradu i njegovom muzeju može biti i odličan izlet.
ZA ONE KOJI ŽELE VIŠE
On što zovemo bubama nisu uvijek kukci. Prema znanstvenoj sistematici koja svrstava vrste prema srodnosti i “obiteljskim vezama” ima tu više redova i porodica – kukci, pauci, čak i rakovi!
Neki kukci i njima slični koje ćete zasigurno sresti:
- buba mara – Biti će vam zahvalna za smještaj u hotelu u zimskim mjesecima. Ljeti ona traži lisne uši i polaže jaja na grančicu u njihovoj blizini. Zato ju vrtlari smatraju vrlo korisnom jer lisne uši rade velike štete na uzgajanom bilju. Problem je međutim ako oni izgube povjerenje u buba mare pa uši počnu suzbijati insekticidima i potpuno ih istrijebe iz vrta. Onda buba mare ostanu gladne.
- hrastova strizibuba – Sitna crna duguljasta buba iz porodice kornjaša. Prepoznat ćete je po vrlo dugim ticalima. Ženka ima ticala dugačka koliko i cijelo tijelo. Ona odlaže jaja u hrastovu koru gdje se izlegnu ličinke. Hraneći se najprije korom, a zatim i drvetom mogu izbušiti tunel dugačak i do pola metra! Postoje i druge vrste strizibuba koje žive u starom drvetu, ponekad i u starim drvenim kućama. Ako pronađete natruli komad drveta u njemu je često vijugavi tunel, a u tunelu i tusti žuti crvić.
- stršljen – Prati ga glas da je jedan od najopasnijih kukaca kod nas. Njegov ubod je vrlo bolan i neugodan, a kod osjetljivih ljudi više uboda može čak biti i smrtonosno. No njegov životni cilj uopće nije ubadanje ljudi. Zapravo se hrani biljnim sokovima i plodovima, a ponekad i drugim kukcima pa time doprinosi ravnoteži u ekosustavu. Živi u vrlo zanimljivim zajednicama, a gnijezda su mu ogromna, vrlo pravilne konstrukcije. Ipak ih se klonite i promatrajte iz daleka. Za svaki slučaj.
- njemačka osa – Voli praviti gnijezda na zaklonjenim mjestima, u rupama, ponekad čak iskoristi i poštanski sandučić! Živi blizu ljudi, a svi je se boje jer ponekad bode. U stvari ni nju kao ni stršljena uopće ne zanimaju ljudi. Zanima je samo šećer i prava je ovisnica o slatkom voću. Priđete li joj dovoljno oprezno i ne dirate ju, neće vam ništa. Ako ljeti upadne u vaš sok, možete joj slobodno ponuditi prst kao spasonosno utočište. Zahvalno će otresti krila i odletjeti.
- pauk križar – Vjerojatno će splesti mrežu negdje na rubu konstrukcije hotela. Mrežu plete samo ženka i u nju hvata kukce kojima se hrani. Prepoznat ćete je po smeđim prugastim nogama i karakterističnom svijetlom križu na zatku.
- babure – Smiješni mali oklopni stvorovi koje ćete gotovo uvijek naći na vlažnoj zemlji ispod polu trulih dasaka. Na vaše iznenađenje, oni su u stvari rakovi! Dokaz – prebrojite koliko imaju nogu. Kukci imaju samo 6, pauci 8, a babure čak 14.
- leptiri – Ne možete, a da ih ne primijetite radi prekrasnih šarenih krila. Prezimljuju na skrovitim mjestima, najčešće kao gusjenice ili kukuljice pa će i oni zatražiti sobu u hotelu kad zahladi. Leptiri su odličan indikator čistog okoliša. Čim se stanje u okolišu pogorša, leptira je sve manje.
- uholaže – Kruži priča da ulaze u uši što je samo podli trač i uopće nije istina. Polažu jaja ispod kamenja i komada drveta pa će vjerojatno biti zahvalan stanovnik hotela. Jedu pupoljke, uginule kukce, a ponekad svrate na ručak buba marama i goste se lisnim ušima.
LINKOVI I KORISNE INFORMACIJE
Arnold, Nick: Užasi znanosti: ružne bube; Egmont, Zagreb, 2003.
Catherine Herbert Howell: National Geographic knjige o prirodi – Kukci, Egmont, Zagreb, 2002.
Entomološka zbirka Gradskog muzeja u Varaždinu