Lastavica je mala ptica pjevica s crnim leđima plavkastog odsjaja, riđim grlom i čelom, bijelim trbuhom i dugim rašljastim repom. Dok leti, lastavica može izgledati posve crna – najlakše ju je prepoznati po repu i vještom letu. Lastavice cvrkuću dok sjede na žicama ili rubovima zgrada – dovoljno glasno da te čak mogu probuditi! …
PRIJE POČETKA Spiralni oblici vrlo su dekorativni u vrtu, a neki vjeruju i da imaju magična svojstva. U prirodi je puno toga spiralno. Osim svima poznate puževe kućice, spiralni oblik slijedi i raspored listova na stabljici kod nekih biljaka, raspored ljuski na češerima, galaksije u svemiru, tok vode ili …
PRIJE POČETKA Sve veća briga oko globalnog zatopljenja i bezbroj istraživanja o tome što sve utječe na globalno zatopljenje i ekološku katastrofu koju mnogi biolozi najavljuju javila se i potreba da svaki pojedinac bude odgovoran za onaj dio koji zagađuje. Više nije dovoljno prstom upirati u kompanije iz kojih se …
U razdoblju od 40 godina, pritisak čovječanstva na planet je postao znatno veći negoli priroda može obnoviti. Bio bi nam potreban jedan i pol planet kako bi se stvorili resursi neophodni za trenutnu potrošnju. To znači da šume krčimo brže negoli stabla uspiju ponovno narasti, pitku vodu trošimo brže negoli …
Bijele rode naseljavaju otvorena močvarna područja, savane, stepe te livade i pašnjake. Ipak, najviše im se sviđaju područja s plitkim vodama stajaćicama i gdje nije pretjerano vlažno ili hladno. Nažalost, nama ljudima su takva područja također veoma zanimljiva s poljoprivrednog stajališta, tako da smo rode i mi s vremenom naučili …
11.09.2009.: prisustvovali smo radovima na uređenju jednog arheološkog nalazišta kraj Vodnjana u Istri. Građevinski dio radova vodi Branko Orbanić, arhitekt iz Žminja, čija je tvrtka Kapitel specijalizirana za obnovu zaštićenih kulturnih dobara i tradicijske graditeljske baštine. Orbanić je najveći hrvatski autoritet na tom polju: njegova su istraživanja i primjena starih …
Šišmiši su vrlo važna skupina sisavaca i čine oko petinu ukupnog broja sisavaca na svijetu. Najveći broj vrsta šišmiša nalazimo u tropskom i suptropskom pojasu, dok prema polovima broj vrsta opada. Šišmiši su iznimno važan dio svjetskih ekosustava – bitna su karika u prirodnom obnavljanju tropskih šuma, oprašivanju čitavog niza …
Stanište Vukovi mogu živjeti u svakom staništu koje podržava dovoljno plijena i koje im omogućava zaklon. Vukovi su se do današnjih dana uspjeli održati u teško pristupačnim područjima, pa ih se često doživljava i simbolom divljine. Zaklonjenost je vuku potrebna jedino da bi izbjegao čovjeka jer drugih neprijatelja u prirodi …
Kornjače predstavljaju vrlo staru i primitivnu skupinu gmazova; njihovi najstariji pronađeni fosilni nalazi datiraju iz razdoblja perma, što je oko 280 miliona godina prije nove ere. Ove spore i trome životinje prvobitno su kopneni organizmi od kojih su se neke naknadno prilagodile životu u slatkim vodama i u moru. Poput …
Prema Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13) zaštićene vrste su jedino strogo zaštićene divlje vrste. Strogo zaštićenim vrstama proglašavaju se ugrožene zavičajne divlje vrste, vrste koje su usko rasprostranjeni endemi ili one divlje vrste koje na taj način moraju biti zaštićene prema propisima Europske unije ili na temelju međunarodnih …
Rijeke – žile kucavice. Ljudi naseljavaju obale rijeka i potoka još od najranijih vremena jer su ih snabdijevale vodom za piće i svakodnevni život, pružale im zaštitu i često bile jedini prijevozni putovi. Krajolik uz rijeke bio je i još uvijek jest od velike važnosti: riječne doline su često vrlo …
Zamislimo pticu s rasponom krila od tri metra. Velika, zar ne?! No, to nije ptica s nekih dalekih oceanskih otoka, to je naš bjeloglavi sup. Krilima čiji raspon može doseći tri metra, težinom od trinaestak kilograma i visinom do jednog metra, ova grabljivica iz porodice jastreba, uz albatrosa i kondora, …
